Dezinformacije i lažne vijesti u digitalnom dobu
Sustavno pratimo, analiziramo i dokumentiramo pojavnost dezinformacija u hrvatskom medijskom prostoru — od mehanizama nastanka i distribucije do strategija prepoznavanja i suzbijanja lažnih narativa.
Zašto je praćenje dezinformacija važno
Dezinformacije — namjerno lažne ili obmanjujuće informacije koje se šire s ciljem nanošenja štete — postale su jedan od središnjih izazova suvremene demokracije. U digitalnom ekosustavu, gdje se sadržaj širi brzinom klikova, mehanizmi provjere informacija teško prate brzinu distribucije lažnih narativa.
Kanal sustavno prati pojavu i širenje dezinformacija u hrvatskim i regionalnim medijima od 2016. godine, razvijajući vlastite alate za detekciju i metodologije za klasifikaciju vrsta dezinformativnih sadržaja.
Vrste dezinformativnih sadržaja
Klasificiramo dezinformacije prema namjeri, obliku i mehanizmima distribucije, prateći akademske standarde klasifikacije First Draft i EFCSummit.
Lažne vijesti (Fabricated content)
Potpuno izmišljeni sadržaj bez ikakve osnove u stvarnosti, osmišljen s namjerom obmane čitatelja. Najštetiji oblik dezinformacija jer ne sadrži niti zrnce istine.
Manipulirani sadržaj
Stvarni sadržaj koji je iskrivljen ili prerađen radi obmane — izvučen iz konteksta, iskrojen ili lažno atribuiran drukčijem izvoru, datumu ili osobi.
Obmanjujući sadržaj
Sadržaj koji koristi stvarne podatke ili slike, ali ih stavlja u pogrešan kontekst ili ih kombinira na način koji stvara lažni dojam i obmanjuje čitatelja.
Satira i parodija
Satirički sadržaj koji se može pogrešno protumačiti kao stvaran, posebno izvan originalnog konteksta. Nije uvijek namjerno obmanjujući, ali može imati iste učinke.
Deepfake i sintetički mediji
Videozapisi, audiozapisi i slike generirane ili izmijenjene tehnologijama umjetne inteligencije koji prikazuju osobe ili događaje koji se nisu dogodili na prikazani način.
Propagandni i uvjerljivi sadržaj
Sadržaj koji nije nužno lažan, ali koji koristi tehnike selektivnog informiranja, emocionalne manipulacije i jednostranih izvještavanja radi oblikovanja stavova javnosti.
Dezinformacije u izbornim kampanjama
Mapiranje dezinformacijskih kampanja u izbornom kontekstu
Kanal je u suradnji s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu proveo sveobuhvatno istraživanje pojavnosti dezinformacija u kontekstu parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Hrvatskoj između 2019. i 2024. godine.
Istraživanje obuhvaća analizu 16 izbornih kampanja, praćenje 847 kandidatskih profila na društvenim mrežama, te manualnu provjeru 3.200 tvrdnji putem sustava fact-checkinga razvijenog prema IFCN standardima.
Kako se dezinformacije šire
Dezinformacije ne nastaju i ne šire se slučajno — postoji prepoznatljiv ekosustav koji uključuje izvore, amplifikatore i kanale distribucije. Razumijevanje tog ekosustava ključno je za razvoj učinkovitih protumjera.
Nastanak i seeding
Dezinformacija najčešće nastaje u manjim, ideološki homogenim grupama ili na lažnim vijestima specijaliziranim platformama. Prvotni sadržaj se plasira u okruženje gdje će naći receptivnu publiku.
Amplifikacija putem mreža
Koordinirane mreže korisnika (često bots ili troll accounti) proširuju sadržaj i artificijelno povećavaju vidljivost, potičući algoritme platformi da sadržaj prikazuju sve široj publici.
Mainstream proboj
Kada dezinformacija dosegne dovoljnu vidljivost, mainstream mediji je mogu nekritički prenijeti ili citirati, legitimizirajući je time pred širom javnosti i eksplodira njeno širenje.
Konsolidacija u uvjerenja
Jednom kad dezinformacija postane dijelom javnog diskursa, demantiranje postaje iznimno teško — kognitivni istraživači opisuju to kao "lepljivi" efekt lažnih uvjerenja.
Fact-checking metodologija Kanala
Naš postupak provjere tvrdnji temelji se na IFCN standardima i uključuje tri razine verifikacije: automatiziranu provjeru, manualnu analizu i stručnu evaluaciju.
Saznajte višePlatformski odaziv
Pratimo i dokumentiramo mjere koje Meta, TikTok, Google i druge platforme poduzimaju radi suzbijanja dezinformacija u hrvatskom jezičnom prostoru i procjenjujemo njihovu učinkovitost.
Kako se suprotstaviti dezinformacijama
Naša istraživanja identificiraju i vrednuju različite strategije za suzbijanje dezinformacija — od regulatornih mjera do obrazovnih programa i tehnoloških rješenja.
Medijska pismenost i kritičko mišljenje
Sustavno uvođenje medijske pismenosti u obrazovni sustav od najranije dobi jedina je dugoročno održiva strategija izgradnje otpornosti na dezinformacije. Pratimo provedbu programa i mjerimo njihovu učinkovitost.
Više o medijskoj pismenostiTransparentnost algoritama i moderacija sadržaja
Analiziramo i zagovaramo veću transparentnost u algoritmima preporučivanja sadržaja koji su ključni za viralnost dezinformacija, te pratimo razvoj regulatornog okvira DSA u Hrvatskoj.
Istraži analizeNeovisni fact-checking ekosustav
Podupiremo razvoj neovisnih fact-checking organizacija i dokumentiramo stanje u ovom sektoru u Hrvatskoj. Uspoređujemo domaće kapacitete s europskim standardima i predlažemo model financiranja koji ne ugrožava neovisnost.
Naši projektiRegulatorni okvir i zakonodavstvo
Pored DSA-e, pratimo razvoj domaćeg zakonodavnog okvira za borbu s dezinformacijama i analiziramo predložene mjere sa stajališta zaštite slobode govora i nužnosti borbe s online štetama.
Zakonodavne analizeResursi o dezinformacijama
Kako prepoznati dezinformaciju
Praktični priručnik s pet koraka za kritičku evaluaciju vijesti i informacija. Namijenjen nastavnicima, novinarima i svim zainteresiranim građanima.
Preuzmi priručnikGodišnja baza dezinformacija 2023.
Baza od 4.200 verificiranih slučajeva dezinformacija u hrvatskom medijskom prostoru za 2023. godinu, dostupna u strojno čitljivom formatu.
Preuzmi bazu podatakaOnline tečaj: Digitalna pismenost
Besplatni online tečaj u 6 modula koji pokriva osnove medijske i digitalne pismenosti, s posebnim fokusom na prepoznavanje dezinformacija i manipulativnih sadržaja.
Više o tečajuPrijavite dezinformaciju
Uočili ste sumnjiv sadržaj ili lažnu vijest? Pošaljite nam prijavu — naš tim će provjeriti i dokumentirati slučaj.