Stanje medijske pismenosti u Republici Hrvatskoj
Medijska pismenost — sposobnost kritičke analize, evaluacije i stvaranja medijskog sadržaja — ostaje jedna od ključnih kompetencija za demokratsko sudjelovanje u digitalnom dobu. Istraživanje Kanala, provedeno u suradnji s pet hrvatskih sveučilišta i Agencijom za odgoj i obrazovanje, dokumentira zabrinjavajuće stanje medijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.
Terenska studija iz 2024. pokazuje da svega 31,4% odrasle populacije posjeduje razinu medijske pismenosti koja se može opisati kao "funkcionalna" — sposobnost prepoznavanja izvora, provjere činjenica i kritičke evaluacije medijskog sadržaja u svakodnevnoj konzumaciji. Ostatak pokazuje različite kombinacije parcijalnih medijsko-pismenostnih kompetencija.
Mladi i medijska pismenost
Terenska studija provedena u 47 srednjih škola diljem Republike Hrvatske (uzorak: 1.240 učenika 3. razreda srednje škole u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Zadru) otkrila je nekoliko ključnih nalaza. Samo 27,3% ispitanih učenika pouzdano razlikuje informativni od mišljenjskog sadržaja u online okruženju, dok 54,8% nije sposobno identificirati razliku između sponzoriranog i uređivačkog sadržaja.
Zanimljivo je da viša razina konzumacije medija nije sama po sebi prediktor bolje medijske pismenosti — učenici koji konzumiraju mnogo sadržaja bez formalne edukacije pokazuju lošije rezultate od onih koji konzumiraju manje sadržaja ali su imali medijsku edukaciju u školi ili obitelji.
Medijska pismenost nije luksuzna kompetencija namijenjena akademski obrazovanima — to je temeljni preduvjet za sudjelovanje u javnom životu u 21. stoljeću.
Medijsko obrazovanje u školskom sustavu
Republika Hrvatska nema zasebni nastavni predmet posvećen medijskoj pismenosti ni u osnovnom ni u srednjoškolskom obrazovanju. Sadržaji relevantni za medijsku pismenost raspršeni su kroz nekoliko predmeta (Hrvatski jezik, Informatika, Etika, Sat razrednika) bez sustavne integracije ili mjerenja ishoda.
Kanal zagovara uvođenje standardiziranog kurikuluma medijskog odgoja od 5. razreda osnovne škole, s jasno definiranim ishodima učenja i sustavnom edukacijom nastavnog kadra. Istraživanje provedeno u 7 zemalja EU u kojima postoji formalna nastava medijske pismenosti pokazuje statistički značajno bolje sposobnosti učenika u prepoznavanju dezinformacija i evaluaciji medijskih izvora.