">
👥 Publika i konzumacija

Publika i konzumacija medija u digitalnom dobu

Istraživanje medijskih navika, povjerenja u medije, generacijskih razlika i promjena u ponašanju publike — longitudinalna studija koja prati odraslu populaciju RH od 2013. godine.

👥
38%
vjeruje medijima koje konzumira
📰
2,4h
dnevno provedeno uz medije
💻
61%
vijesti pretežno online
🔎
14k
ispitanika u 2024. godini
Istraživačica vodi fokus grupu s odraslim ispitanicima o navikama konzumacije medija — moderna konferencijska dvorana, ispitanici sjede oko stola s materijalima istraživanja

Povjerenje u medije: aktualno stanje

Povjerenje u medije u Republici Hrvatskoj bilježi kontinuirani pad u zadnjem desetljeću. Prema rezultatima istraživačke ankete provedene na reprezentativnom uzorku od 2.847 odraslih ispitanika u lipnju 2024., svega 38,2% ispitanika navodi da u značajnoj mjeri vjeruje medijima koje redovito prati, dok je taj postotak 2014. iznosio 53,7%.

Razina povjerenja statistički je značajno viša prema specijaliziranim/stručnim medijima (54,3%) nego prema nacionalnim generalnim informativnim medijima (31,8%), te prema lokalnim i regionalnim medijima (44,6%) nego prema nationalnim tabloidima (16,2%).

Generacijsko raslojavanje medijskih navika

Istraživanje jasno dokumentira duboke generacijske razlike u konzumaciji medija. Generacija Z (18–26 godina) vijesti konzumira gotovo isključivo putem digitalnih kanala (94,3%) i u fragmentiranom formatu — kratki videozapisi, priče, naslovi bez klikanja. Milenijalci (27–42) pokazuju mješoviti profil s rastućim udjelom digitalne konzumacije i nešto višom stopom aktivnog traženja informacija. Generacija X (43–58) zadržava veći udio konzumacije tradicionalnih medija uz intenzivnu upotrebu online portala. Najstarija dobna skupina (59+) ostaje najvjernija televiziji i tiskanim medijima.

GeneracijaPretežno onlinePretežno TVTisak (tjedno)Povjerenje
Gen Z (18–26)94%12%4%29%
Milenijalci (27–42)78%34%11%34%
Gen X (43–58)54%61%28%42%
Baby boomeri (59+)24%84%47%51%

Informacijsko preopterećenje i selekcija sadržaja

Fenomen informacijskog preopterećenja (information overload) postaje sve izraženiji. U 2024. godini 67,4% ispitanika navodi da se katkad ili često osjeća preoptereće­no obiljem dostupnih informacija, a 42,1% primjenjuje strategije izbjegavanja vijesti (news avoidance) — svjesno ograničavanje konzumacije medijskog sadržaja radi zaštite mentalnog zdravlja ili zbog osjećaja da vijesti ne mogu utjecati na ishode.

Multiplatformska konzumacija

Prosječni konzument medija u Republici Hrvatskoj koristi 3,4 različite platforme za praćenje vijesti tjedno. Najčešća kombinacija obuhvaća online portale vijesti (92% koji prate vijesti tjedno), Facebook (61%), YouTube (44%) i televiziju (47%). Manje od 8% vijesti prati isključivo putem jednog kanala.

"Pad povjerenja u medije nije samo komunikološki problem — to je simptom šire erozije institucionalnog povjerenja koji nosi ozbiljne implikacije za demokratsku kulturu."

dr. sc. Martina Šarić
Voditeljica istraživanja